Jasno je da će neki biti spriječeni da sprovode dole navedene savjete zbog finansijske situacije, neki zbog ukorijenjenih navika koje je nekada vrlo teško mijenjati, neki zbog prezauzetosti svakodnevnim obavezama a neki jednostavno zbog lične pasivnosti. Iz tog razloga ove prijedloge primjenjujte u mjeri u kojoj je to svakome od vas moguće ali imajte u vidu da je često sama promjena stila života dovoljna za ozdravljenje ili za mnogo više energije i volje u svakodnevnici…
Imajte u vidu da je svaki čovjek poseban i jedinstven kako sa svojim izgledom tako i sa hormonalnim sustavom, imunitetom, metabolizmom i svim ostalim duhovnim, emocionalnim, karakternim, tjelesnim i biohemijskim karakteristikama. Shodno tome svaki čovjek razvija različite sklonosti i reaguje na sebi svojstven način na posebne poticaje iz svoje okoline a na neke uopšte ne reaguje. Iz tog razloga isto i pri odabiru odgovarajuće ishrane i lijekova treba uzeti u obzir da svaka hrana ne odgovara svakom metabolizmu kao i da svaki organizam ne reaguje isto na jedan te isti lijek. Jedna vrsta hrane ili lijeka za jednu osobu može biti blagotvorna dok na drugu ne mora imati nikakav efekat ili joj čak može i naštetiti. Na svakom je čovjeku da prije svega upozna hranu i stil života koji mu najbolje odgovaraju, koji mu daju životnu energiju i pomažu pri očuvanju zdravlja. Oni koji su bolesni ne trebaju očajavati ukoliko ne nađu odmah odgovarajući lijek za svoju tegobu, ili ako je neki lijek pomogao Vašem poznaniku a Vama ne, jer u prirodi se nalaze ogromne riznice zdravlja prema Vašoj mjeri koje samo čekaju da budu otkrivene, prepoznate i primjenjene. Imajte također na umu i da se uzroci bolesti često akumuliraju tokom dužeg vremenskog perioda te nemojte očekivati da odstranite u roku od par dana ono što se skupljalo godinama.
Obratite pažnju na ishranu
Nepravilna ishrana je uz genetske predispozicije i kretanje jedan od faktor rizika za nastanak različitih oboljenja: gojaznost, dijabetes (šećerna bolest), povišen krvni pritisak, ateroskleroza, srčani udar, moždani udar, karijes, alergije, anemije, degenerativne bolesti, tumori i dr.. Ukoliko imate genetske (familijarno akumulirane) predispozicije za neku bolest utoliko je važnije pridržavati se mjera koje preventivno djeluju protiv tih oboljenja.
Ukoliko je uz nepravilnu ishranu, manjak kretanja i genetske predispozicije prisutan i dodatni faktor rizika, poput pušenja ili fizičke neaktivnosti, mogućnost nastanaka zdravstvenih poremećaja se time umnožava.
- Naviknite organizam na redovne obroke u redovnim vremenima
- Ne prejedajte se i prekidajte obroke prije nego napunite stomak. Pun stomak ima mnoštvo negativnih posljedica na zdravlje i vjerovatno je uz pušenje, alkohol i droge jedan od najopasnijih uzročnika bolesti modernog vremena.
- Koristite u ishrani što više svježeg povrća i voća, po mogućnosti organskog i neprskanog. Svakodnevni unos voća i povrća smanjuje rizik od nastanka bolesti krvnih sudova, dijabetesa (šećerne bolesti), malignih oboljenja. Pažnja! Voćni sokovi ne mogu zamijeniti svježe voće, naročito ako se radi o filtriranim sokovima ili sokovima proizvedenim iz koncentrata kao i pasteriziranim sokovima.
- Umanjite unos mesa a naročito mesnih prerađevina. Unos proteina možete odlično zamijeniti sa mahunastim povrćem, sirovim sjemenkama, ribom …
- Umjesto bijelog hljeba koristite integralni, umjesto stolne soli (rafinisane) koja je po sastavu zapravo spoj samo dva elementa, natrij i horid, koristite nerafinisanu sol koja sadrži sve minerale mora, a more je po svom mineralnom sastavu veoma slično ljudskoj krvi.
- Umanjite ili totalno ukinite unos šećera ili ga po potrebi zamijenite sa prirodnim medom. Oprez: i med se najvećim dijelom sastoji od šećera, te i pored njegovih očiglednih prednosti u odnosu na šećer i mnogobrojnih blagotvornih dejstava (zavisno od vrste meda), nije preporučljivo uzimati ga u velikim količinama.
- Doručak je veoma bitan obrok jer je ujutro metabolizam najbolji i zato mu posvetite pažnju i uzmite si vremena za kvalitetan doručak.
- Jedite raznovrsnu hranu jer ne postoji namirnica koja bi zadovoljila sve potrebe našeg organizma po pitanju hranljivih sastojaka.
Voda
Tijelo odraslog čovjeka je sačinjeno od 60-70% od vode. Voda zauzima centralnu fiziološku ulogu u ljudskom organizmu i zbog toga joj treba posvetiti posebnu pažnju. Voda je tema po pitanju koje se razilaze mišljenja, naročito kada se radi o količini koju je potrebno unositi u organizam. Nevešćemo samo par savjeta koji se često spominju:
- Voda se unosi u velikim količinama u organizam te bi bilo poželjno koristiti kvalitetnu vodu (sa malo hemije, po mogućnosti čistu izvorsku vodu). Vodu ne treba piti ili je treba piti u manjim količinama uz obroke i neposredno poslije obroka, kako bi probavnim enzimima olakšali probavne aktivnosti. Najčešće se preporučuje min. 1-2 sata poslije obroka.
- Preporučljivo je dan početi sa čašom vode koja se pije u manjim gutljajima i sa malim pauzama.
- Potrebna količina unešene tekućine zavisi od mnogo faktora, a kod zdravih osoba prije svega od tjelesne konstitucije i obima fizičke aktivnosti – sportisti trebaju zasigurno obezbijediti veći unos tekućine od onih koji se bave manje ili nikako sportom. Žeđ zasigurno jedan od najvažnijih indikatora za potrebnu količinu unosa tekućine. Nažalost u svakodnevnici je situacija takva da mnogi, pod uticajem stresa ili zaokupljenosti svakodnevnim problemima, ignorišu ili ne primjete osjećaj žeđi. Iz tog razloga su nastale mnoge teorije i proračuni po pitanju potrebne dnevne količine tekućine. Jedna formula za izračunavanje potrebne dnevne količine od “Mayo” klinike iz Minnesote glasi ovako:
Težina (kg) x starost (godine) / 28,3 = dnevna potreba za vodom u čašama od 30 ml. Ova formula ne uzima u obzir obim tjelesnih aktivnosti,a paralelno postoje i mnoge druge formule i teorije koje se manje ili više razlikuju od navedene.
Alkohol i slatka pića
O štetnosti alkoholnih pića je već dovoljno rečeno. Smanjite upotrebu visokokaloričnih i zaslađenih bezalkoholnih pića. Skoro sva gazirana pića su puna šećera i nepreporučljiva za svakodnevnu upotrebu.
Nemojte misliti da su gazirana ili druga zaslađena pića, ako sadrže neku opšte poznatu korisnu supstancu, samim time i zdrava za vas. Moguće da su neka manje nezdrava ali su još uvijek daleko od toga da se dovode u kontest sa zdravim životom i zato ih treba što manje konzumirati. Dnevna upotreba ovakvih napitaka je totalno nepreporučljiva.
Također ni voćni sokovi, ukoliko se ne radi o friško cijeđenim sokovima, nisu preporučljivi za svakodnevnu upotrebu, jer se obično filtriraju pri čemu se vlakna iz voća odvajaju od soka. Obzirom da ova vlakna u crijevima pomažu pri regulaciji apsorpcije šećera, samim tim i njihov nedostatak u slatkim voćnim sokovima može dovesti do veće apsorpcije šećera u krv a time i debljanja i većeg rizika od obolijevanja u pogledu gore spomenutih oboljenja.
Oprezno sa dijetama
Ne preduzimajte ekstremne dijete u kojima se prebrzo gube kilogrami i u kojima se odričete namirnica koje život znače. Ekstremne dijete često su uzrok psihičkim i tjelesnim oboljenjima.
U masnom tkivu se talože toksini. Prebrzim mršavljenjem dolazi do nekontrolisanog oslobađanja ovih toksina što može opteretiti organizam i nastavku stvoriti uslove za oboljenja. Preporučuje se postepeno mršavljenje uz zdrave sportske aktivnosti – aktivnosti pri kojima se znoji.
Perite redovno zube
Perite zube poslije obroka. Istraživanja ukazuju na vezu između nekolicine oboljenja sa bolestima zuba. Nađite što prirodniju pastu za zube, jer komercijalne često znaju sadržati supstance koje nisu preporučljive za svakodnevnu upotrebu.
Čuvajte se hladnoće
Ne izlažite se previše/predugo hladnoći tj. gledajte da ne ozebete prečesto (hladne ruke, noge, struk, glava …). Malo je naučnih studija koje govore o ovome da bi se mogao izvući pouzdan zaključak. Prema spisima iz tradicionalne medicine ozeblost jedan od glavnih uzročnika slabljenja organizma.
Fizička aktivnost
Koristi od fizičke aktivnosti su mnogobrojne. Ako redovno vježbate primjetit ćete da imate više energije, kondicije i da ste boljeg raspoloženja. Redovnim fizičkim aktivnostima također poboljšavate nivo šećera u krvi, nivo masnoća u krvi, utičete na smanjenje krvnog pritiska i smanjujete rizik od stvaranja krvnog ugruška, utičete na ublažavanje stresa, poboljšavate elastičnog Vašeg srca itd. Pogledajte i naš članak o veoma pozitivnom uticaju sporta u cilju sprečavanja srčane insuficijencije.
Spavajte dovoljno
San je neophodan za dobro zdravlje. Manjak sna kao i istrzan san mogu biti uzročnici većeg broja oboljenja. Sama činjenica da nedostatak zdravog sna već u kratkom roku (par sedmica) utiče na povećanje razine šećera u krvi govori dovoljno o njegovoj bitnosti (pogledajte ovdje i članak o vezi stresa, nesanice i depresije sa dijabetesom). Spavajte u prostorijama u koje ne dopire svjetlost od uličnih svjetiljki, u prostorijama gdje nema elektronskih uređaja kao što su TV, mobilni telefoni, radio aparati, wi-fi antena … . Spavanje je potrebno za okrepljivanje organizma i regeneraciju tkiva. Ne idite u krevet prekasno i ustajte sa izlaskom sunca. Zdrav i umjeren san je uskoj u veoma vezi sa zdravstvenim stanjem.
Balans socijalnog života i radnih obaveza
Uravnotežen socijalni život sa umjerenim radnim vremenom (ako je to moguće u današnje vrijeme) smanjuje hormone stresa i utiče na zdrav imunitet. Pojačan stres uzrokuje povećanje slobodnih radikala i padanje imuniteta što predstavlja izuzetno pogodnu podlogu za nastanak bolesti.
Duhovne aktivnosti
Istraživanja ukazuju na to da praktikovanje duhovnih vježbi pozitivno utiče na zdravlje. Inače, poznato je da vjera ljudima pomaže da se nose sa svakodnevnim problemima, stresom i emotivnim problemima, te jača optimistične poglede na život što veoma koristi zdravlju tijela i duše.
Mag. Dr. scient. med. Edin Ibrišimović
